| Desktop Linux |
| Grafička okruženja |
|
 |
 |
Linux distribucije
Distribucija je neka vrsta slagalice sastavljane od Linux kernela s upravljačkim programima, GNU programa, Xorg grafičkog servera, grafičkog okruženja (npr. KDE) te programa za pojedine svrhe.
Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika, za neku namjenu, sa specifičnim izgledom. Nemoguće je utvrditi točan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što čini Linux distribuciju. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda - poput jedinstvenog načina instaliranja programa - mnogim korisnicima računala otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu.
Distribucije se mogu podjeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu (kao kod distribucije Slackware) ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže izvršne verzije softvera ili pak skripte koje same instaliraju softver).
Dva najčešća sustava za upravljanje paketima su rpm i dpkg pa se stoga distribucije koje ih koriste često nazivaju nazivaju RPM distribucije, odnosno distribucije temeljene na Debianu. U RPM spadaju RHEL, Fedora, PCLinuxOS, OpenSuse... dok u dpkg spadaju Debian, Ubuntu, Linspire, Mepis, Knoppix i mnogi drugi.
Ipak, većina distribucija samo su varijacije na temu neke od najraširenijih.
|
 |
Distribucija: Ubuntu (Kubuntu)
Ubuntu se prvi put spominje u rujnu 2004. Godine. Iako relativno nova distribucija na Linux sceni, projekt je započeo kao niti jedan prije te je vrlo brzo, putem svojih mailing lista, skupio poveći broj korisnika i entuzijastičnih developera.
U sljedećim godinama, Ubuntu je postao najpopularnija distribucija namijenjena desktop računalima te je na taj način snažno doprinio popularizaciji jednostavnih i besplatnih desktop operativnih sustava koji se uspješno mogu uspoređivati s bilo kojim komercijalnim operativnim sustavom na tržištu.
Koji bio razlog za Ubuntuov očaravajući uspjeh? Prije svega, projekt je pokrenuo Mark Shuttleworth, karizmatičan južnoafrički multimilijuner, bivši Debianov developer i drugi po redu turist u svemiru. Njegova kompanija Isle of Man based Canonical Ltd trenutno financira taj projekt. Nadalje, Ubuntu je učio na pogreškama drugih sličnih projekata i izbjegao ih od početka.
To je rezultiralo izvrsnom infrastrukturom temeljenom na internetu s izvrsnom dokumentacijom u stilu Wiki, kreativni sustav izvještaja pogrešaka te profesionalni pristup krajnjim korisnicima. Na kraju, zahvaljujući svom bogatom osnivaču, Ubuntu je mogao distribuirati besplatne discove svim zainteresiranim korisnicima, što je rezultiralo bržom distribucijom.
Gledajući s tehnološke strane, Ubuntu se temelji na Debianu s nekim obečavajućim paketima kao što je Gnome (ili KDE u slučaju Kubuntu distribucije), Firefox i OpenOffice.org, koji su ažurirana na zadnje inačice. Njegov šestomjesečni raspored puštanja na tržište, s povremenom LTS emisijom koja je podržana sigurnosnim ažuriranjima u razdoblju od 3-5 god. Emisije koje nisu LTS se održavaju 18 mjeseci.
Druge posebnosti Ubuntua uključuju instalabilni live CD, kreativne oblike i teme za desktop, pomoćnika za prijenos postavki za korisnike Windowsa, podršku za posljednje tehnologije kao što su 3D desktop efekti, lagana instalacija grafičkih drivera za ATI i NVIDIA grafičke kartice te bežično umrežavanje, i on-demand podršku za patentirane medijske kodeke. |
 |
Distribucija: OpenSUSE
Počeci openSUSE-a sežu u 1992. kada su četvorica njemačkih Linux entuzijasta (Roland Dyroff, Thomas Fehr, Hubert Mantel i Burchard Steinbild) pokrenuli projekt pod nazivom SuSE Linux. U ranim danima je mlada tvrtka prodala pakete koji bili na floppy diskovima. Nije trebalo dugo vremena da SuSE Linux postaje nezavisna distribucija s objavjivanjem inačice 4.2 u svibnju 1996.
U narednim godinama developeri su usvojili RPM format instalacijskih pakete i predstavili YaST, alat za jednostavnu administraciju sustava s jednostavnim grafičkim sustavom.
Česta izdanja te izvrsna dokumentacija i široka rasprostanjenost SuSE Linuxa u trgovinama Europe i Sjeverne Amerike je imala za posljedicu rast popularnosti distribucije.
SuSE Linux je preuzela tvrtka Novell, 2003. godine. Velike promjene u razvoju, licenciranju i dostupnosti SuSE Linux-a su uslijedile odmah nakon preuzimanja. YaST je objavljen pod GPU-om, ISO image-i su bili slobodno distribuirani preko javnih servera i što je još važnije razvoj distribucije je bio otvoren javnosti po prvi puta.
Otkad je SUSE projekt lansiran na tržište inačicom 10.0 u listopadu 2005. godine distribucija je postala potpuno besplatna u doslovnom i prenesenom smislu riječi. OpenSUSE kod je postao temeljin sustav za Novellove komercijalne proizvode, prvo nazvan kao Novell Linux a zatim preimenovan u SUSE Linux Enterprise Desktop i SUSE Linux Enterprise Server.
Danas, openSUSE imaju veliki broj zadovoljnih korisnika. Primarni razlog zbog kojeg openSUSE dobiva visoke ocjene kod svojih korisnika su ugodna desktop okruženja (KDE i Gnome), izvrstan program za administraciju sustava YaST i, za one koji kupuju izdanja u kutijama, to je jedna od najboljih dokumentacija koja je ikad izdana za neku distribuciju.
Sukob između Microsofta i Novell-a oko intelektualnog vlasništva nad Linuxom je uzrokovao da neki korisnici promijene distribuciju. |
 |
Distribucija: Fedora
Fedoru su 1995. godine pokrenula dva Linux vizionara, Bob Young i Marc Ewing, pod imenom Red Hat Linux 1.0 "Mother's Day". 1997. je predstavljen revolucionarni RPM paket za upravljanje sustavom koji je prodonio nagloj popularnosti tog sustava pred Slackware Linuxom.
Kasnije se Red Hat Linux standardizirao po šestomjesečnom redovnom rasporedu.
Odmah nakon predstavljanje Red Hata 9 2003. godine, tvrtka je predstavila i neke radikalne promjene u proizvodnoj liniji.
Ime Red Hat je ostalo, no predstavljena je Fedora Core, distribucija za Linux hobiste otvorena široj zajednici. Nakon početnih kritika, zajednica je prihvatila novu distribuciju. Bilo je potrebno samo nekoliko izdanja da Fedora postane najomiljenija distribucija Linuxa.
U isto vrijeme je Red Hat ubrzo postala najprofitabilnija Linux tvrtka u svijetu.
Iako smijer razvoja Fedore uglavnom kontrolira Red Hat i iako se ona precipira kao testno okruženje Red Hat Enterprise Linuxa, jasno je da je Fedora jedna od najinovativnijih distribucija koje su danas dostupne.
S negativne strane, Fedori još nedostaje desktop orjentirana strategija koja bi privukla i ostale korisnike, a ne samo Linux hobiste. |
 |
Distribucija: Debian
Debian GNU/Linux je prvotno najavljen 1993. godine. Njegov osnivač, Ian Murdock je započeo stvaranje projekta u kojoj su sudjelovali brojni volonteri u slobodnom vremenu.
Unatoč mišljenjima da se neće održati, Debian je uspio i postao ne samo najveća Linux distribucija ikad, nego i najveći kolaboracijski softverski poizvod ikad.
Uspjeh Debiana se može predočiti ovim brojevima: ima 1.000 developera, repozitoriji mu sadrže više od 20.000 paketa i odgovoran je za preko 120 distribucija i live diskova. Ove uspjehe nije dokučila ni jedna Linux distribucija.
Aktualni razvoj Debiana se temelji na tri grane: nestabilnu, testnu i stabilnu. Ova progresivna integracija i stabilizacija paketa i osobina je donijela Debianu reputaciju najbolje testirane distribucije s najmanje bugova.
Ipak, dugi i zamršeni razvojni ciklus je donio neke probleme jer izdanja nisu redovno ažurirana i brzo stare, a nova se stabilna izdaju svake 1-3 godine. Oni korisnici koji preferiraju najnovije tehnologije su primorani upotrebljavati bugovita ili testna izdanja Debiana. |
 |
Distribucija: Mandriva
Mandrivu Linux je pokrenuo Gaël Duval 1998. godine pod imenom Mandrake Linux. Isprva je to bilo Red Hat izdanje s pojednostavljenim KDE sučeljem, no dodani su i novi instaleri, poboljšana je detekcija hardvera i program za particioniranje diska.
Kao rezultat toga, Mandrake Linux je procvjetao. Nakon uspona i padova tvrtke, došlo je do spajanja s brazilskom Conectivom i tvrtka je promijenila ime u Mandriva.
Mandriva Linux je primarno desktop distribucija. Njezine najbolje osobine su odličan softwer, odličan sustav administracije (DrakConf), izvrsna implementaciju 64-bitne edicije i ekstenzivna međunarodna podrška.
Imala je otvoren model razvoja prije bilo koje druge distribucije s intenzivnim beta testiranjem i čestim stabilnim izdanjima. Prošlih je godiina izdala mnogobrojne instalabilne live diskove i pokrenula Mandriva Flash - potpuni Mandriva Linux sustav na bootabilnom usb flash uređaju.
Unatoč tehničkoj podrški koja je izvrsna, Mandriva linux pomalo zaostaje. Ovo je posljedica pojavljivanja drugih distribucija no i nekih kontroverznih odluka unutar same tvrtke. Unatoč svim problemima, tvrtka i dalje nastoji u suočavanju s drugim distribucijama i nagovaranju drugih Linux korisnika da koriste baš njihovu distribuciju. |
 |
Distribucija: PCLinuxOS
PCLinuxOS je najavio 2003. godine Bill Reynolds, poznatiji kao Texstar. Prije kreiranja vlastite distribucije je sudjelovao u razvoju Mandrake Linuxa. 2003. je odlučio pokrenuti vlastitu distribuciju, početno temeljenu na Mandrakeu s nekoliko važnih poboljšanja, no s kojim ciljem? Trebala je biti prijateljski prilagođena za početnike, s podrškom za browser pluginove i medijske codece i trebala je funkcionirati kao live cd s jednostavnim i intuitivnim grafičkim sučeljem.
Nekoliko godina i razvojnih izdanja je omogućilo PCLinuxOS-u ostvarenje prvotnih ciljeva tako da sustav sad omogućuje mnoge tehnologije koje bi zahtijevali korisnici migranti s Windowsa na Linux. PCLinuxOS je KDE-orjentirana distribucija s ažuriranim desktop okruženjem. Njegov rastući repozitorij nudi druge desktope i ostale vrste programa.
U konfiguraciji sustava je PCLinuxOS zadržao veliki dio izvrsnog andrivinog Control Centre-a , no zamijenio je sustav paketa sa APT i Synaptic-om.
S negativne strane, PCLinuxOS nema ni jedan oblik ciljeva izdanja.
Unatoč rastućoj zajednici, većinu odluka donosi Texstar koji nastoji biti na konzervativnoj strani gledajući na stabilnost sustava. Kao rezultat toga, razvojni proces je dug a nova izdanja ne izlaze prije no što se svi bugovi poprave. Trenutno nema planova za 64-bitno izdanje. |
 |
Distribucija: Mepis
MEPIS Linux je 2003. najavio Warren Woodford i njegova tvrtka MEPIS LLC. Početna zamisao je bila pretvoriti nestabilnu granu Debiana u početničko-prijateljsku distribuciju s kompletnom automatskom hardverskom konfiguracijom, podrškom za popularne formate, najnovije softwere...
MEPIS Linux je uspio u konceptu jednostavnog instalabilnog live cd-a.
U sljedećim godinama su se developeri usredotočili na hardverske probleme, a 2006 je bazni sustav prebačen s Debiana na Ubuntu.
Originalni MEPIS Linux ima dva izdanja. Jedno je orjentirano na desktop a drugo na developere, ali je potonje otkazano. Trenutno projekt nudi 32-bitne i 64-bitne edicije.
S negativne strane, nedostaje redovito ažuriranje koje se očekuje s novim tehnologijama poput 3D desktopa. Beta testiranje je dugotrajno s čestim odgodama . Dok je MEPIS cd besplatan, tvrtka poziva zadovoljne korisnike na pretplatu za premium servere. Ta pretplata je jedini izvor financija za tu tvrtku. |
 |
Distribucija: Slackware
Slackware Linux je stvorio Patrick Volkerding 1992. godine i to je najstarija živuća Linux distribucija. Prvotno je dolazio na 24 floppyja i ubrzo dostigao udio od 80% od svih Linux distribucija do 1995. godine. Popularnost mu je naglo oduzeo Red Hat Linux, no Slackware Linux je ostao omiljen među tehnološki orjentiranim korisnicima.
Slackware Linux je visoko tehnološka, čista distribucija s vrlo ograničenim brojem custom programa. Koristi čisti tekstualno orjentirani sustav instalacije i primitivni sustav upravljanja paketima. Kao rezultat toga, Slackware Linux se smatra najmanje bugovitom distribucijom a manjak specifičnih poboljšanja mu omogućuje da to bude i dalje.
Cijela se konfiguracija odvija preko tekst datoteka. Postoji izreka u Linux svijetu da ako naučite Red Hat, onda znate Red Hat a ako naučite Slackware Linux, onda znate Linux.
Dok ova filozofija jednostavnosti ima svoje obožavatelje, činjenica je da Slackware Linux postaje jezgreni sustav za stvaranje drugih distribucija i s njima podržanih softvera.
Slackware Linux je jedino popularan na tržištu servera, iako je i tamo nekompetitivan zbog problema u nadogradnji i manjka podrške. |
 |
Distribucija: Gentoo
Koncept Gentoo Linuxa se pojavio 2000 godine, a predstavio ga je Daniel Robbins, bivši StampedeLinux i FreeBSD developer. On je inkorporirao neke dijelove FreeBSD softwera za upravljanje u Gentoo Linux pod nazivom portage.
Zamisao je bila razvoj distribucije koja bi dozvolila korisnicima kompilaciju Linux kernela aplikacija izravno iz izvornog koda na njihova vlastita računala, tako održavajući visokooptimizirani i uvijek ažurirani sustav.
Gentoo Linux je dizajniran za napredne korisnike. Instalacija je izvorno dugotrajna i mučna te zahtijeva sate i dane konfiguriranja potpune Linux distribucije. No, 2006 je predstavljena instalacija vrste pokaži i klikni.
Gentoo Linux ima najbolju dokumentaciju od svih distribucija zajedno s ažuriranim setovima paketa i izvrsnom sigurnosti te ekstenzivnim mogućnostima podešavanja.
Gentoo Linux je izgubio mnogo slave prošlih godina. Neki su korisnici shvatili da dugotrajna kompilacija softvera donosi samo marginalna ubrzanja i optimizaciju, a nakon odlaska Gentooovog utemeljitelja fundacija se bori s nedostatkom ciljeva i jasne strategije. |
 |
Distribucija: FreeBSD
FreeBSD, izravni potomak AT&T UNIX-a, ima dugu povijest koja započinje 1993. Za razliku od ostalih distribucija, FreeBSD je usko integrirani sustav temeljen na BSD kernelu, upotrebljiv i bez dodatnih aplikacija.
Kao i kod drugih Linux distribucija, dostupna je velika kolekcija aplikacija (uglavnom open source), no one su uglavnom od trećih autora i nisu izravno dio FreeBSD-a.
FreeBSD, je razvio reputaciju brzog sustava s visokim performansama i iznimnom stabilnosti pa je tako pogodan za web serviranje i slične zadatke.
Mnoge ga velike organizacije koriste kao web server, a za razliku od Linuxa je distribuiran pod mnogo manjim restrikcijama licence tako da je virtualno omogućen potpuni pristup i modofikacija izvornog koda za bilo koju namjenu.
Čak je i Apple-ov MacOS X deriviran iz BSD-a. Osim izvorne jezgre operativnog sustava, dostupno je i preko 15.000 softverskih aplikacija u oblicima binarnog i izvornog koda za jednostavnu instalaciju.
FreeBSD zaostaje za Linuxom u području popularnih desktop i laptop hardvera poput wireless mrežnih kartica ili digitalnih kamera.
Oni korisnici koji žele iskoristiti brzinu i stabilnost FreeBSD-a na desktopu ili workstationu bi prije trebali razmotriti jedan od raspoloživih desktop FreeBSD projekata nego sam FreeBSD. |
|
|
